Štetnosti konzumiranja amfetamina – speeda
Šta su amfetamini?
Amfetamini se mogu uzimati oralno, ušmrkavanjem, pušenjem ili injektiranjem. Čak i male doze amfetamina mogu izazvati jak efekat. Konzumiranjem amfetamina oslobađa se visoka razina dopamina u područja mozga koji regulišu užitak.
Znakovi i simptomi
Fizički simptomi
- Pričljivost
- Smanjen apetit
- Suha usta
- Glavobolja
- Mučnina
- Hipertenzija (povišeni krvni pritisak)
- Ubrzani otkucaji srca
- Pothranjenost
- Teško disanje
- Gubitak motoričke koordinacije
- Moždani udar
Psihološki simptomi
- Euforija ili kratko, ushićeno raspoloženje
- Blage iluzije
- Ekstremne promjene raspoloženja
- Znakovi psihoze (paranoja, taktilne i auditivne halucinacije itd.)
- Ozbiljno poremećeni obrazci spavanja.
Miješanje amfetamina s alkoholom
Kombinacija alkohola s amfetaminom izuzetno je rizična, jer stimulativni efekti amfetamina smanjuju svijest korisnika o intoksikaciji alkoholom, što može dovesti do pretjerane konzumacije alkohola i trovanja alkoholom. Ova kombinacija također povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a postoje brojni medicinski izvještaji o srčanim udarima koji se javljaju kada se alkohol i amfetamin koriste zajedno.
Ovisnost o amfetaminima
Prema dijagnostičkom i statističkom priručniku o mentalnim poremećajima, neki dijagnostički kriteriji poremećaja upotrebe stimulansa uključuju (ali nisu ograničeni na) slijedeće:
- Uzimanje više amfetamina nego što je prvobitno bilo namijenjeno (ili se upotrebljavaju duže od namjeravanog)
- Želja za prestankom korištenja, ali bezuspješno
- Provodi se puno vremena u pribavljanju droge
- Korištenje amfetamina čak i kad uzrokuje tjelesne ili duševne tegobe ili vodi ka problemima u društvenim i međuljudskim odnosima
- Žudnja za amfetaminima kada ih osoba ne upotrebljava
- Razvijanje tolerancije na amfetamine
- Osoba doživljava simptome apstinencijske krize kada ih ne koristi
Oporavak
Kada ovisnik/zavisnik prestane uzimati amfetamine, može doći do simptoma apstinencijske krize, jer mu se tijelo i um još moraju navići na funkcisanje bez supstance. Neki od simptoma apstinencijske krize koji se mogu javiti su:
- Razdražljivost
- Bol u tijelu i mišićima
- Depresivno raspoloženje
- Otežano društveno funkcionisanje
- Umor
- Problemi sa spavanjem
- Žive noćne more
- Nemir u tijelu ili usporenost
- Povećanje apetita
- Gubitak interesa ili užitka
- Žudnja za drogom
Akutni početni simptomi koji se javljaju kod prekida uzimanja amfetamina mogu trajati 1-2 dana, nakon čega slijedi razdoblje od nekoliko dana do sedmice tokom koga se mogu javiti promjene raspoloženja, poremećaj spavanja, niske razine energije i žudnja za drogom.
Žudnja, koja je jedan od znakova apstinencijske krize, može u nekim slučajevima dovesti do recidiva, čak i kad ne postoji svjesna želja za korištenjem droge. Mozak postaje uslovljen da povezuje ponašanja vezana za korištenje droge u prošlosti, kao i ugodne učinke droge sa emocijama, događajima i mislima koji mogu izazvati žudnju, te potaknuti pojedinca da se vrati upotrebi kako bi ponovo dobio takve osjećaje.
Ulazak u proces oporavka i prestanak uzimanja amfetamina može biti težak i neugodan proces. Traženje profesionalnog tretmana koji nudi detoksikaciju pod stručnim medicinskim nadzorom, može pridonijeti olakšavanju procesa odvikavanja i pomoći da se minimizira rizik od recidiva. Tokom ove faze, za pomoć u rješavanju problematičnih i neugodnih simptoma apstinencijske krize mogu se koristiti lijekovi, iako ne postoji niti jedan lijek koji je potpuno djelotvoran za tretman apstinencijske krize od amfetamina.
Nakon detokskacije započinje formalni tretman, koji može uključivati terapiju i savjetovanje. Poželjno bi bilo započeti sa daljnim procesom oporavka koji uključuje neki oblik psihosocijalnog tretmana. Kognitivno bihevioralna ili realitetna terapija mogu pomoći da ovisnik/zavisnik izgradi mehanizme koji bi osigurali da u budućnosti ne dođe do ponovne zloupotrebe amfetamina ili neke druge supstance. Drugi oblici psihosocijalnog tretmana uključuju motivacione razgovore za uključivanje korisnika korisnika u proces rehabilitacije i resocijalizacije.
Neke osobe, po završetku detoksikacije ili saznanja da sami ne mogu riješiti problem odlazi na rehabilitacijske programe na kontinuirano liječenje.
Rezidencijalni rehabilitacijski programi podrazumijevaju boravak u centru za rehabilitaciju (terapijskoj zajednici ili komuni) za vrijeme trajanja liječenja, što omogućava da se vanjske smetnje eliminiraju i oporavak od ovisnosti/zavisnosti bude primarni fokus.
Rezidencijalni rehabilitacijski centri sprovode programe koji su bazirani na potrebama pojedinaca u oporavku. Tipičan dan u Centru može uključivati grupnu terapiju, indvidualnu terapiju, rekreacijske aktivnosti dizajnirane da vam pomognu naučiti kako funkcionisati bez droge, edukativne grupe vezane za ovisnost, treninge za sticanje vještina, tehnike za prevenciju recidiva, te određene vjerske službe.
Izvanbolničko savjetovanje za mentalno zdravlje, drogu i alkohol te grupe samopomoći koje provode organizacije civilnog društva također predstavljaju važan faktor u procesu oporavka ovisnika/zavisnika o speedu. Redovno sudjelovanje na grupnim sastancima pomaže u osnaživanju pojedinaca da održe apstinenciju te predstavlja podršku u procesu resocijalizacije u društvo.
Resocijalizacija je krucijalni dio dugoročnog oporavka od bilo kakve (zlo)upotrebe droga ili lijekova, pa tako i speeda.
Saznanje da ste ovisni/zavisni o amfetaminima je dovoljna. Da biste pronašli odgovarajući tretman, nazovite nas! Savjetnici za upravljanje procesom oporavka Vas mogu ohrabriti da je moguće prevazići ovisnost/zavisnost. Vrijeme je. Potraži pomoć!