Otkrivanje korijena ovisnosti o alkoholu ili drogama može biti ključ za oporavak.
“Pijem da zaboravim”.
Ovisnost, bilo da se radi o alkoholu ili drogama, može uništiti vašu karijeru, porodične odnose, prijateljstva, zdravlje i Vaš život. Dakle, pronalaženje trajnog oporavka je prioritet.
Ali šta je sa osnovnim uzrokom Vaše ovisnosti? Ponekad može biti teško dugoročno se oporaviti bez razumijevanja zašto uopće pijete ili koristite drogu. Bilo da se radi o stresu na poslu ili traumi iz prošlosti, otkrivanje pravog porijekla ovisnosti često može biti ključ za oporavak.
Reza Toghrol je registrovani radni terapeut, savjetnik i klinički menadžer u našem EHN Bellwood Toronto.
Razgovarali smo s njim o tome kako otkrivanje porijekla ovisnosti može pomoći pacijentima da pronađu trajni oporavak. Prenosimo šta nam je rekao.
EHN Canada: Šta je ovisnost, u suštini?
Reza Toghrol: Ovisnost je način upravljanja nepoželjnom emocijom. Dakle, mnogi ljudi koji se suočavaju sa problemima mentalnog zdravlja i ovisnosti imajući poteškoća u upravljanju svojim emocijama, bilo da su to anksioznost, tuga, žalost, stid, bilo koja emocija koja im izaziva neugodnost.
Ljudi imaju različite nivoe osjetljivosti i pragove tolerancije. Ljudi različito doživljavaju anksioznost. Neke osobe mogu imati vrlo nisku toleranciju, dok drugi vole rollercoasters i skakanje sa padobranom. Dakle, kod nekih osoba se to svodi na nesposobnost, poteškoću u upravljanju emocijama koje ne smatramo ugodnima, poput tuge, ljutnje itd.
“Koristim je za bijeg”.
EHN Canada: I gdje se tu uklapa ovisnost?
Reza Toghrol: Dakle, ovisnost pomaže u upravljanju tom emocijom. Postoji li neurološka komponenta promjena koje se dešavaju u mozgu? Da. Postoji li genetska komponenta koja se mogla prenijeti od članova porodice? Da, naravno. Ali osnovni uzrok tome je taj što se „borim sa određenom emocijom, pa koristim supstance da upravljam tom emocijom“. Na primjer, “Osjećam se tužno, pa nešto konzumiram”.
EHN Canada: U EHN Kanadskom programu liječenja istovremenih poremećaja, kako se koriste grupne i individualne sesije za liječenje ovisnosti i baznih poremećaja mentalnog zdravlja?
Reza Toghrol: Kada smo na grupnoj terapiji, razgovaramo o nesposobnosti upravljanja emocijama. Koji god da je razlog, pojavljuje se neka emocija koja vam je vrlo neugodna i koristite (droge ili alkohol) kako biste upravljali tom emocijom. Dakle, grupne sesije su više o vještinama, više o upravljanju emocijama, kako da regulišemo emociju? Više o prevenciji recidiva. Kako da to spriječim kada odem odavde? Kako da prepoznam svoje okidače i spriječim recidiv?
U pojedinačnim sesijama ulazimo u više detalja, specifičan slučaj pacijenta, osnovne razloge. Rekao bih da to više dolazi do izražaja u sesijama jedan na jedan.
Ali zavisi i od programa. U našem programu TRP Trauma, programu Traume i ovisnosti ili Traumi i psihološkim ozljedama, zapravo govorimo o nekim od traumatskih događaja u grupi, a grupe su obično manje, pet do šest pacijenata odjednom.
EHN Canada: Kada pacijenti dođu na liječenje, da li često dolaze s idejom šta bi mogao biti korijen njihove ovisnosti?
Reza Toghrol: Ljudi dolaze sa različitim stavovima. Neki poriču. To mogu biti i osobe koje su ovdje, jer im je neko značajan, napr. mama ili tata, rekli da dođu. Neki ljudi to procesiraju ovdje.
Ako dolazite na liječenje, što ste ranjiviji, što više otkrivate, imate veće šanse da se izvućete iz toga. Povremeno ljudi na teži način nauče da ako se ne otvore, ne pogledaju korijenski uzrok svoje ovisnosti, neće postići dugotrajan oporavak. Zaista je važno tražiti i spoznati korijen ovisnosti o drogama ili alkoholu.
Ako pojedinci nisu došli do samospoznaje da im je potrebna pomoć, vjerovatno će nam se više puta vraćati. Ako nam neko dođe, jer ga roditelji pritiskaju ili želi da pobije tužbu na sudu ili povrati vozačku dozvolu, velike su šanse da će nastaviti sa upotrebom i vratiti se.
Liječenje je težak proces i mora postojati namjera da individua želi bolje. To ne može biti zadovoljavanje roditelja ili „skidanje ljudi s leđa“. Pojedinac bi trebao biti u stanju da prizna da ima problem i da želi potražiti pomoć za sebe.
Što se tiče osnovnog uzroka, to je nešto što se nadamo da ćemo prepoznati dok su na liječenju. Tu se radi o stjecanju uvida u naše neprilagođene misli i ponašanja.
“Pijem previše”.
EHN Canada: Spomenuli ste ideju utjecaja okoline. Možete li to malo pojasniti?
Reza Toghrol: Dakle, kada govorimo o nesposobnosti upravljanja emocijama, to može biti i zbog okoline.
Na primjer, ako svaki put kada vaš partner viče, vi radite ono što on od vas traži, vaš partner uči da ćete vi odgovoriti ako on viče. Dakle, mi oblikujemo njihovo ponašanje. Oni će stalno vikati jer smo mi to “odobrili”. Dakle, sada taj pojedinac može stalno pokazivati ljutnju, ali to je nešto na što smo mi utjecali.
Da ste odrasli u porodici u kojoj bi svaki put kada zaplačete, vaš tata rekao: „Prestani. Muškarci ne plaču.”, dobro, kao dječak, kako da se nosite sa tugom? Naučite da je potisnete, maskirate. To je ono što mislim pod okruženjem. Dakle, naučili ste da je tuga loša. Naučili ste da tugu treba potisnuti. Dakle, naši klijenti znaju da se ne radi se o upiranju prstom u mame i tate. Postoji toliko mnogo različitih faktora koji utječu na to kako, kao odrasli, upravljamo svojim emocijama.
EHN Canada: Dakle, u kom trenutku, u takvoj vrsti procesa, dolazi upotreba supstanci?
Reza Toghrol: Recimo u ovom primjeru da sam naučio da prikrijem ili potisnem tugu, ali tuga je nepodnošljiva emocija. Dakle, umjesto da je preradim, možda ću je otupiti pićem. Ne mogu to da pokažem, inače nisam muškarac ili sam slab ili mi nije dozvoljeno. Dakle, koristit ću sve da umrtvim tu emociju, da mi njen intenzitet toliko ne smeta. Tako bi moglo biti i u tinejdžerskim godinama, možda sam pušio marihuanu, ali onda se ona pretvara u alkohol ili teže supstance da bih upravljao tom emocijom.
Pogotovo kada je nešto povezano sa roditeljima i svim tim vrlo duboko ukorijenjenim odnosima. Ljudi će doći na liječenje i reći: “Ne, moji mama i tata su super. Bili su tako ljubazni; bili su tako brižni.”
Tu je uključena biologija, uključeno je okruženje, uključen je i odgoj. Dakle, kada klijenti to vide, onda se vrate i kažu: “Oh, možda mi se to dogodilo i možda je to ono što je zaustavilo moju nesposobnost da upravljam emocijama i počnem koristiti supstance.”
To je ono što predstavlja uvid, sticanje perspektive kako je ovisnost mogla nastati.
EHN Canada: A šta u slučaju traume?
Reza Toghrol: S traumom je malo drugačije, jer je naš mozak pripremljen za preživljavanje. Dakle, kada nam se dogodi nešto traumatično, mozak će biti u stanju pripravnosti kako bi spriječio da nam se loše stvari ponovo dogode. Bit ćete u tom hiper budnom stanju, jer se dogodilo nešto loše. Mijenja se i način na koji obrađujete informacije. Razvićete mnogo zaštitnih mehanizama.
Postoji toliko mnogo slojeva traume i za nekoga je ovo stanje hiperbudnosti samo opterećenje. Zamislite da ste stalno na oprezu. Dakle, možda ćete morati nešto da koristite da nekako smirite tu emociju i da upravljate tim stanjem hiper uzbune.
“Koristim kako bih se pokrenula”.
EHN Canada: Kada pacijent prođe kroz liječenje i nauči kako se nositi s traumom iz prošlosti, na primjer, da li su ti isti alati od pomoći u potencijalnim budućim događajima?
Reza Toghrol: Da, sigurno. Ako učite vještine upravljanja svojim emocijama, to se ne odnosi nužno samo na emociju koja se javlja tokom traume. Šta ako je to emocija koja se pojavi tokom vaše svađe sa supružnikom? Dakle, primjenjivo je na sve situacije u životu. Učite strategije suočavanja, zdrave načine upravljanja emocijama, umjesto da im se prepustite, bježite ili udarate u zid, jer ste ljuti.
Bilo da se suočavate sa ovisnošću, depresijom, anksioznošću, bilo s čim što vas je dovelo pod ovaj krov, svi imamo isti zajednički imenitelj, isti problem: poteškoće u upravljanju emocijama. Dakle, naša uloga je da podučavamo neke vještine koje izazivaju one misli koje utiču na emocije kako bismo omogućili da se bolje nosite s njima.
EHN Canada: Hvala Vam što ste ovo podijelili s nama.
Reza Toghrol: Hvala Vama, bilo mi je zadovoljstvo.
Tretman istovremenih poremećaja
Često je ovisnost dio osnovnog stanja mentalnog zdravlja. Ispravno dijagnosticiranje ovih problema i osmišljavanje plana liječenja zasnovanog na dokazima koji ih riješava je ključno je za stabilni oporavak.
Naš pristup liječenju istovremenih poremećaja
Nemamo jedinstven pristup liječenju istovremenih poremećaja. Umjesto toga, personaliziramo tretman u skladu sa potrebama. Počinjemo s procjenom kako bismo osigurali da imamo relevantan program i kako bismo osobi pružili alate koji su joj potrebni za uspjeh u liječenju i dalje.
Zatim, bilo da osoba dolazi kod nas na liječenje ovisnosti o drogama i alkoholu, liječenje anksioznosti i depresije, ili liječenje ovisnosti o alkoholu i traumi, na primjer, mi ćemo prilagoditi plan njege kako bi se pozabavili svim osnovnim problemima. Učestvovat će u namjenskoj terapiji i edukativnim sesijama za istovremene poremećaje, dok će se raditi na uspostavljanju veza koje mogu pomoći u riješavanju bolnih ciklusa emocija i nedjelotvornih mehanizama suočavanja.
Zajednička nit svih naših programa je tretman zasnovan na dokazima. Osoba učestvuje u individualnom i grupnom savjetovanju, kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT), dijalektičkoj bihejvioralnoj terapiji (DBT), fizičkoj vježbi, nutritivnoj podršci i drugim dokazanim pristupima za iscjeljenje uma, tijela i duha.
Kako uspjeti u liječenju istovremenih poremećaja
Posvećeni smo uspjehu pacijenta tokom i nakon tretmana. Plan liječenja nije rigidan; prilagođavamo ga individualnim i promenljivim potrebama. Ovaj fleksibilan pristup nam omogućava da učinimo sve što je potrebno kako bismo osigurali da osoba bezbijedno nastavi putem ka oporavku. Dok je pod našom brigom, porodica dobiva potrebnu podršku da pomogne da se osoba nastavi oporavljati kada se vrati kući. Kada završi s liječenjem, pridružuje se našem “Aftercare” program, koji pruža pristup kontinuiranoj pomoći lično ili putem interneta. Tokom Aftercare programa, također se vrši testiranje na droge i alkohol i potiče kontinuirana odgovornost.
Izvor: What’s Really Behind Your Addiction? | EHN Canada (edgewoodhealthnetwork.com)